Siitia pea le aofai o cases i Niu Sau Uelese.
Solo tetee tagata faasaga i vavao i Sini ma Melepone
Faalauiloa e Vitoria o vaega uma o Niu Sau Uelese o se sone matua'i lamatia (extreme riskzone) ona ole koviti 19.
Sologa lelei pea le agai atu o Ausetalia i Saute i le faamaeaina o le vavao e fitu aso o loo feagai ma latou.
Niu Sau Uelese
Ua faamauina i Niu Sau Uelese cases fou e 163, o le aofaiga aupito i maualuga lea ua faamauina i se aso talu ona toe pepesi mai le Delta ile masina o Iuni. E 246 faasalaga sa faamatuu atu e leoleo a Niu Sau Uelese i tagata ona o le solia o tulafono o le soifua maloloina lautele. O le aofai o tagata ua maliliu talu ona toe pepesi mai le vairusi o le Delta ua oo atu i le toaono.
Ua siitia tuutuuga ua faatulaga mo isi vaega faaopoopo e lua ei lalo o vaega a faigamalo faalotoifale i le itu i sisifo o Sini, Cumberland ma Blacktown. Na'o tagata faigaluega faatagaina e mafai ona tuua ia vaega.
Saili ii, le lisi mulimuli nei o nofoaga sa afea e i latou ua aafia (exposure sites).
Vitoria
E 12 cases fou ua faamauina mai i Vitoria, nao le lua sa iai i le komiuniti ile taimi o loo aafia ai i le faamai.
O le ofisa sili o le Soifua Maloloina Brett Sutton na faia le faasilasilaga e faatatau ile faaigoaina o vaega uma o Niu Sau Uelese o se sone matua'i lamatia ile koviti 19 ma amata faamamalu mai i le po anapo, aso Faraile, i le 11.59.
Saili ii, nofoaga o loo iai cases i se lisi poo se faafanua. o le vavao o loo iai nei o le a toe faaumiumi atu seia aulia le 11.59 ile po o le aso Lua 27 o Iulai.
Le 24 itula mulimuli nei i totonu o Ausetalia
Ua faaalia e le Premier o Ausetalia i Saute , Steven Marshall o loo sologa lelei pea le setete ma e ono faamuta lava le vavao i le aso Lua ma toe tatala aoga i le aso Lulu.
E le o mafai ona mautu mai se faamatalaga a le palemia Scott Morrison i se faaopoopoga vave o le aofai o tuipuipui o le Pfizer mo Niu Sau Uelese.
Faitau afe tagata e tetee ile vavao ua o latou solia aiaiga o le KOVITI 19 ma faapotopoto ai i Sini ma Melepone.
Talitonuga tuufaasolo faatatau ile KOVITI-19:
O tagata talavou ma malolosi e le aafia i le KOVITI-19. E na'o tagata matutua ma tagata mama'i e aafia ai.
Mea moni faatatau i le KOVITI-19:
O le vairusi e matua'i aafia ai tagata matutua ma i latou e iai nisi aafiaga tau le soifua maloloina ae e mafai foi ona aafia ai ma fasiotia ai nisi o tagata talavou ma malolosi.
Faanofoesea, faimalaga, nofoaga mo le faia o siaki ma peimeni o le faama'i
O le faanofoesea ma manaoga mo le faia o siaki e puleaina ma faamalosia e le setete ma le faigamalo a teritori.
Afai e te fia malaga i atunuu i fafo, e ono mafai ona e apalai i luga o le upega tafailagi mo se faatagana (exemption). Kiliki iinei mo nisi faamatalaga e faatatau i aiaiga o le tuua ai o Ausetalia. O loo iai ni vaega ua faatulaga le tumau mo faigamalaga faavaomalo ma e fai ma iloilo e le malo ma toe faafou nisi o faamatalaga i le Upega tafailagi a le Smart Traveller.
- Talafou ma Faamalatalaga i le silia ma le 60 o gagana ile
- Taiala talafeagai mo lou setete poo le teritori: , , , , , , .
- Faamatalaga e faatatau ile .
Asiasi ile auaunaga ua faaliliuina a le NSW Multicultural Health:
Fesootaiga
Nofoaga mo le faia o siaki i setete ma teritori:
Faamatalaga mo peimeni o le faama'i i setete