COVID-19: Nisi gasegase e ono matuia ai ou a'afiaga.

O nisi nei o gasegase e mafai ona matuia ai ou a'afiaga mai le COVID-19, e aofia ai le malosi o lou tino e tete'e ai i faama'i, ma vaivai o musele o ou totoga.

Asthma medication

Asthma medication Source: Getty ImagesRgStudio

E iai nisi o le a matuia atu auga pe a a'afia i le VOCIV-19 ona o ni gasegase o loo feagai ma i latou i le taimi nei, e aofia ai i latou e maua i faama'i o le fatu, suka, toto maualuga ma le sela. O le vairusi e osofa'ia musele o le mama ma faateteleina ai le papala ona o le faataute'e mai o lou tino i le vairusi.

I la lalolagi, o le 70 pasene o tagata e a'afia i le COVID-19 ma mana'omia ona togafitia i falema'i, o tagata e tau'aveina nisi o gasegase i le taimi na pesia ai.

O lenei pepa o le a faamatala atu ai itu e a'afia ai tagata o loo tau'aveina nisi gasegase i le taimi e pesia ai i le COVID-19 ona o a'afiaga i musele o totoga ma isi faafitauli o le tino.

O le vaega aupito matuia o tagata e pesia i le COVID-19 ae o loo a'afia i le: faama'i tuga o le mama, sela, ma'i fatu, suka, ma'i o le ate ma fatu ga'o, ma togafitiga e vaivai ai le faataute'e a lou tini i faaa'i, e pei o togafitiga m availa'au mo le Kanesa, poo se ta'otoga e suia ai se totoga.

Sela.

O le sela o se faama'i e a'afia ai le papala o ala'ea aga'i i lou mama, ma e aofia ai auga o le tale, to'a le manava, mamau lou fatafata ma faigata ona manava. O loo masalomia le a'afia ai o le to'a 11% o tagata i Ausetalia, ae maise i tagata muamua. O se tula'i mai o le Sela e mafua i soo se mea e ono faalavelave i ala'ea. O tagata e a'aia i le Sela e tatau ona faaeteete pe a pesia, ona e osofa'ia e le COVID-19 ala'ea.

Mo nisi faamatalaga (i le Igilisi) 

Isi faama'i o le mama. 

O isi ituaiga faama'i o le mama e ta'atele i Ausetalia, e 'ese mai le Sela, e aofia ai: asbestosis, bronchiectasis, cystic fibrosis, emphysema, Kanesa o le mama, pleural effusion, pleurisy, respiratory silicosis ma le TB fatafata vaivai. Mo nisi faamatalaga i faama'i o le mama (i le Igilisi)

Faama'i fatu

Ua iloa i suesuega faavaomalo, e sili le tele o le avanoa e maliu ai se tagata mai le COVID0-19 pe a a'afia lea tagata i se faama'i fatu, nai lo isi tagata, e le faapea e sili atu se avanoa e pesia ai, ae sili atu ona lamatia o latou ola ona o le faama'i fatu o loo latou tau'aveina. E osofa'ia e le COVID-19 musele o le fatu, ma e ono tula'i mai ai se manu'aga poo se ma'i fatu e oso faafuase'i.

E taua tele ona ausi lelei lou soifua maloloina: faamalosi tino, taumafa tala feagai, inu faifapea le suavai mama ma lava lau moe. E fautuaina e le World Health Orgnisation le 150 minute o faamalosi tino feoloolo poo le 75 minute o faamalosi tino mamafa i le vaiaso.

Mo nisi faamatalaga i faama'i fatu (i le Igilisi)  

Suka

O tagata e a'afia i le Suka e feagai ma isi faafitauli. E fautuaina e le Diabetes Australia le faia o tui puipuia mai le flu, ma le faatulagaina o se fuafuaga e fua ai le maualuga o le Suka. O tagata e a'afia i le Suka, e tele atu le avanoa e matua tigaina ai i le flu nai lo isi tagata e le maua i le Suka, ma e ono a'afia fo'i i faafitauli ogaoga i le manava. E ono a'afia le mama i nisi faama'i e tula'i mai ona o se siama e papala ai le mama. O le toatele foi o tagata e a'afia i le Suka Ituaiga 2 e maua i le tino puta ma o se tasi lea o tulaga e mafai ona alia'e ai auga tuga ma ogaoga.

Mo nisi faamatalaga i le Suka ma le COVID-19 (i le Igilisi) 

O tagata uma e a'afia i faama'i o le ate le Hepetitis B ma le C, poo seisi lava faama'i o le ate, e tatau ona tausisi i puipuiga e pei ona fautuaina mo isi tagata i le atunu'u. Usita'i i faatonuga ma lapata'iga ma e puipuia ai mai le pepesi o le COVID-19. O tagata e a'afia i faama'i o le ate, e tatau ona aia tui puipuia mai le flu ma le pneumococcal.

  • Nisi faamatalaga i le hepatitis ma le COVID-19 (i le Igilisi) 
  • Nisi faamatalaga i le COVID-19 ma le hepatitis B matuia 
  • Nisi faamatalaga i le COVID-19 ma le hepatitis C matuia 
Faama'i o fatu ga'o

E tatau ona maitau mai e tagata o loo a'afia i faama'i matuia o fatu ga'o, e pei lava o le flu, e sili atu ona lamatia i latou mai le coronavirus nai lo isi tagata. e mafai e le COVID-19 ona osofa'ia fatu ga'o o se tagata pe a ma'i. le lava le suavai mama e inuina, poo seisi faama'i i luga atu.

Nisi faamatalaga i le COVID-19 ma faama'i o fatu ga'o 

Kidney Health Australia fuafuaga faata'atia 

Togafitiga o le Kanesa

E faavaivai e le Kanesa le malosi o le tini e faatute'e ai i faama'i, ma e ao ai i tagata uma o loo togafitia i Kanesa ona usita'ia faatonuga mai lana foma'i ma puipuiga e mana'omia ina ia taofia ai le pesia i le taimi o faia togafitiga, pe i le taimi a mae'a ai. E taua tele ona nonofo i totonu o aiga ma taofia le feoa'i, se'i vagana o se mafua'aga tatau. O le tulaga lamatia fo'i lenei e aofia ai ma tagata faato'a uma ni ta'otoga e suia ai totoga.

Nisi faamatalaga i le Kanesa (i le Igilisi) 

__________________________________________________________________________________________________________________________________

O tagata i Ausetalia e tatau ona 1.5 mita le va mamao mai isi tagata. Siaki faatonuga lata mai i le aofa'i e mafai ona faapotopoto.

Ua mafai nei ona faia suesuega mo le coronavirus i le atunuu atoa i Ausetalia. A e faalogoina auga o le flu, faatulaga sau siaki ma lau foma'i, pe vala'au i le Coronavirus Health Information Hotline i le 1800 020 080.

Ua iai foi le coronavirus tracing app COVIDSafe a le malo tele e mafai ona e toina i lau telefoni fe'avea'i mai se app store.

E ta'utino atu e le SBS le faia o lona tiute tau'ave o le logologoina o tagata i le atunuu i faamatalaga lata mai i le COVID-19. E maua talafou ma isi ripoti i gagana e 63 i le 


Share
Published 6 May 2020 5:03pm
By SBS Radio
Presented by Ioane Tiperio Lafoa'i
Source: SBS


Share this with family and friends