NTSIAB LUS TSEEM CEEB:
- RBA tau nce kab theem paj ua 4.10 feem pua lawm.
- Ces thiaj ua rau tej txhab nyiaj yuav nce tus kab theem variable rate rau tej nyiaj tej neeg qev yuav tsev.
- RBA tau hais tias tus kab theem nyiaj poob nqe tau nce siab kawg nkaus lawm tab sis kuj tseem yog ib tug kab theem siab heev thiab.
Tej neeg qev nyiaj yuav tsev thoob teb chaws Australia yuav tau them tej nyiaj qev los yuav tsev ntau tuaj ntxiv tom qab Reserve Bank of Australia (RBA) tau txiv txim siab ua 4.10 feem pua lawm.
Tom qab tau muaj rooj sab laj rau hnub zwj Quag (Tuesday) dhau los, ces RBA tau nce kab theem paj 0.25 feem pua ntawm 3.85 feem pua mus ua 4.10 feem pua lawm.
RBA yeej tau nce kab theem paj ntau zaus sib law liag kom thiaj tswj tau tus kab theem nyiaj poob nqe no kom rov qab mus nyob rau ntawm 2 los yog 3 feem pua.
rau hnub zwj Teeb (Thursday) thaum 6 pm AEDT thiab hnub zwj Hnub (Sunday) thaum 11 am AEDT los yog koom tau ntxiv ntawm ,
kom koj mloog tau SBS Hmong.
Lub sij hawm 3 hlis txog rau lub 3 hlis ntuj ntawd ces tus kab theem nyiaj poob nqe no nyob rau ntawm 7 feem pua. Philip Lowe uas yog RBA tus coj hais tias tus kab theem no yeej tau nce siab kawg nkaus lawm, tab sis kuj tseem yog ib tug kab theem siab heev thiab.
Nws thiaj tau hais ib cov ncauj lub rau hnub zwj Quag (Tuesday) tias "Ntshe tseem yuav yog ib ntus mas tus kab theem nyiaj poob nqe no thiaj yuav rov qab los nyob rau theem raws li teeb tej hom phiaj tseg. Thiab cov kev nce kab theem paj ntxiv no ua rau peb ntseeg siab tias yuav muaj peev xwm tswj tau tus kab theem nyiaj poob nqes no raws li qhov peb teeb tseg rau ib lub caij twg.''

Source: SBS / Ken Macleod
Puas yog tias tseem yuav nce kab theem paj txuas ntxiv?
Mr Lowe tau hais tias ntshe tseem yuav nce kab theem paj ntxiv, thiab ceeb toom tias ''tej zaum yuav tau los tswj monetary policy kom nruj tshaj qub ntxiv mas thiaj yuav pab kom tus kab theem nyiaj poob nqe no nqes raws li tej hom phiaj teeb tseg rau ib lub caij twg, tab sis kuj tsuas nyob rau ntawm seb tej lagluam zoo li cas thiab ho muaj kev pauv hloov li cas rua tus kab theem nyiaj poob nqe no xwb."
NAB yeej tau kwv yees tias tus kab theem paj yuav nce siab tshaj plaws txog 4.10 feem pua rau lub 7 hli ntuj ua ntej yuav nqes ua 3.10 rau lub 7 hli ntuj xyoo 2024.
ANZ kuj yeej tau kwv yees tias tus kab theem paj yuav nce siab kawg nkaus txog 4.35 feem pua rau lub 8 hli ntuj no ua ntej yuav nqes ua 4.10 feem pua rau lub 11 hlis ntuj xyoo 2023 thiab.
Thiab Deutsche Bank los kuj tau kwv yees tias tseem yuav nce kab theem paj rau ntau hli ntxiv no thiab yuav ua rau tus kab theem paj nce txog li 4.6 feem pua rau lub 9 hli ntuj no.
Adelaide Timbrell uas yog lub txhab nyiaj ANZ tus senior economist yeej tau pom zoo tias ntshe tej zaum tseem yuav nce kab theem paj ntxiv thiab los kuj tau.
Nws tau qhia rau lub chaw nthuav xov xwm ABC tias ''Peb yeej tau pom Reserve Bank tej ncauj lug uas qhia txog lawv cov kev txiav txim siab lawm, thiab lawv yeej tau hais tias tej zaum yuav tau tswj tej monetary policy kom nruj tuaj ntixv kom thiaj li muaj peev xwm tswj tau tus kab theem nyiaj poob nqe no koj nyob raws tej tau teev tseg rau ib lub sij hawm twg."
''Ntxiv ntawd los RBA cov ncauj lug uas tau qhia hnub no yeej tau qhia tias ntshe tseem yuav ua rau kab theem nyiaj poob nqe nce siab thiaj ntxiv thiab, txhais tau tias tej zaum txog nrab xyoo 2025 mas seb puas nqes li lub caij lawv tau sab laj zaum dhau los xwb."
Cov kev nce kab theem paj 0.25 feem pua rau lub 6 hli ntuj no thiaj ua rau .
Ces thiaj tau piv rov qab nce tej kab theem paj no txij li tau ncua tsis nce rau lub 4 hlis ntuj dhau los, tom qab RBA tau txheeb seb tej kev nce kab theem paj no puas ua rau muaj teeb meem rau tej lagluam li cas.
Lub 4 hlis ntuj xyoo 2022 ntawd ces Australia tus kab theem paj tseem qee heev thiab nyob rau ntawm 0.1 feem pua xwb, tab sis txog rau lub 5 hlis ntuj xyoo 2022 ntawd ces RBA tau pib nce ntau cov kab theem paj kom thiaj tswj tau tej nyiaj poob nqe.
Treasurer Jim Chalmers thiaj tau hais tias tus kab theem paj uas nce siab tuaj ntxiv no ''ua rau nyuaj heev rau txoj kev ua lub neej rau tej neeg nqe nyiaj yuav tsev."

Treasurer Jim Chalmers tau hais tias tej neeg Australia pom tau tias RBA cov kev nce kab theem paj tshiab no ''yog tej yam tsis nkag siab tau yooj yim thiab yog tej yam nyuaj heev rau lawv." Source: AAP / LUKAS COCH/AAPIMAGE
"Kuv xav tias yeej muaj coob leej ntau tus neeg Australia pom tias yog tej yam nyuaj heev uas yuav nkag siab txog tej kev txiav txim siab nce kab theem paj no thiab yog tej yam nyuaj heev rau lawv."
Angus Taylor tau liam tus tsoom fwv Albanese tias yog tus ua rau muaj cov kev nce tej kab theem paj no, txawm tias Mr Lowe tau qhia rau tsev kis xeev siab pawg rooj saib xyuas tias tsoom fwv tej nyiaj puag xyoo uas nws tau qhia rau lub 5 hlis ntuj dhau los ntawd ''tsis ua rau muaj teeb meem dab tsi rau tej lagluam los yog tej kab theem paj dab tsi.''
Mr Taylor tau qhia rau tej neeg nrhiav xov xwm tias “Yog pab nom Labor tej cai ntau yam - li fiscal policy, energy policy, industrial relations policy thiaj ua rau muaj cov kev nce kab theem paj no ces thiaj ua rau muaj tej teeb meem nyiaj poob nqe no."
Westpac thiaj yog thawj lub txhab nyiaj uas tau qhia tias yuav nce cov kab theem paj 0.25% variable rate rau tej customers tshiab los yog tej customers uas tseem siv nws lub txhab nyiaj tam sim no uas qev nyiaj yuav tsev ntawd txij hnub tim 20 lub 6 hli ntuj no mus.
Chris de Bruin uas yog tus coj Westpac tau hais tias “Peb tej customers feem coob ces yeej tseem muaj peev xwm them tau thiab, tab sis peb kuj paub tias ib cov kev nce kab theem paj twg ntxiv no kuj ua rau muaj teeb meem yuaj zog rau lawv lwm thiab."
"Peb kuj tau ntsib qee cov customers uas tej zaum xav tau txais kev pab cuam ntxiv ... Thiab xav qhia rau tej uas ntsib teeb meem nyiaj txiaj tias peb yeej nyob ntawm no pab lawv, thiab xav kom lawv hu xov tooj tuaj nrog peb tham kom ntxov yog tias lawv ho txhawj xeeb."