COVID-19: Kronične bolesti koje ga čine opasnijim

Donosimo vam popis zdravstvenih stanja koja mogu pogoršati simptome bolesti COVID-19, a svima je zajedničko to što uključuju oslabljeni imunosni sustav i meko tkivo organa.

Asthma medication Source: Getty ImagesRgStudio

Kad se osoba s postojećim zdravstvenim stanjem zarazi koronavirusom, prijeti joj znatno veći rizik da bolest bude ozbiljnija nego kod zdravih ljudi. Kronična stanja koja mogu pogoršati razvoj bolesti uključuju bolesti srca, dijabetes, visoki krvni tlak i astmu. Zbog pretjerane reakcije imunosnog sustava na koronavirus, virus napada plućno tkivo i povećava već postojeću upalu.

Prema općim podacima, među oboljelima od bolesti COVID-19 kojima je potrebno intenzivno liječenje više od 70 posto čine kronični bolesnici.

U ovome članku donosimo detalje o tome koja kronična oboljenja mogu otežati razvoj bolesti COVID-19 jer uključuju oslabljeno meko tkivo pojedinih organa i(li) oslabljeni imunosni sustav.

Među najopasnijim kroničnim bolestima za oboljele od bolesti COVID-19 su kronične bolesti pluća, astma, bolesti srca, dijabetes, bolesti jetre i bubrega te svi tretmani i lijekovi koji oslabljuju imunosni sustav, kao što su rak i posttransplantacijski tretmani.

Astma

Astma je kronična upalna bolest dišnih putova koju uzrokuje pretjerana osjetljivost i upala dišnih putova, a prate ju simptomi kao što su kašalj, hripanje ili zviždanje u plućima, pritisak u plućima i otežano disanje, tj. zaduha (dispneja). Procjenjuje se da pogađa oko 11 posto stanovnika Australije. Češća je kod starosjedilačkoga stanovništva. Napad astme može uzrokovati bilo što što nadražuje dišne putove. Osobe koje pate od astme trebaju biti posebno oprezne jer COVID-19 također pogađa dišne putove.  

Više informacija o astmi na engleskome jeziku možete pronaći ovdje.

Druge bolesti dišnih organa

Najčešća su plućna stanja, osim astme u Australiji: azbestoza, bronhiektazije, cistična fibroza, emfizem, rak pluća, pleuralni izljev, pleuritis, respiratorna silikoza i tuberkuloza.

Više informacija o plućnim bolestima na engleskome jeziku pročitajte ovdje.

Bolesti srca

Svjetska istraživanja pokazuju da su osobe s bolestima krvožilnog sustava znatno izloženije riziku od smrti ako obole od bolesti COVID-19 nego što je to slučaj kod ostatka stanovništva. One su, naime, sklonije opasnijem obliku bolesti. COVID-19 izaziva akutnu upalu srčanog mišića koja dovodi do oštećenja srca i do srčanog udara.

Zdrav stil života od presudne je važnosti: vježbanje, uravnotežena dijeta, unos dovoljne količine vode i dobar san. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje 150 minuta umjerene ili 75 minuta intenzivne tjelesne aktivnosti tjedno, odnosno kombinaciju jednog ili drugog uz niz vježbi koje se mogu provoditi kod kuće.   

Više informacija o bolestima srca na engleskome jeziku pročitajte ovdje.

Dijabetes

Osobama koje boluju od dijabetesa prijete dodatni zdravstveni izazovi. Organizacija Diabetes Australia preporučuje cijepljenje protiv gripe, plan prehrane i održavanje razine glukoze u krvi. Dijabetičari su znatno više nego drugi ljudi izloženi povećanom riziku od ozbiljnih komplikacija i kod gripe te kod njih znatno češće dolazi do razvoja ozbiljnih komplikacija na dišnim organima. Dijabetes uzrokuje oslabljeni imunosni odgovor na virusnu infekciju i sklonost potencijalnoj sekundarnoj bakterijskoj upali u plućima. Mnogi pacijenti s dijabetesom tipa 2 su pretili, a pretilost je još jedan rizični čimbenik za razvoj ozbiljne bolesti.

Više informacija o dijabetesu na engleskome jeziku pročitajte ovdje.

Bolesti jetre

Osobe zaražene hepatitisom B ili C ili bilo kojom drugom bolesti jetre trebale bi poduzimati iste zaštitne mjere kao i opća populacija. Budite oprezni i slijedite preporuke mjerodavnih tijela kako biste se zaštitili od koronavirusa. Osobe s ozbiljnijim bolestima jetre trebale bi se cijepiti protiv gripe i pneumokokne bolesti.

• Više informacija o hepatitisu i bolesti COVID-19 na engleskome jeziku pročitajte ovdje.
• Više informacija o kroničnom hepatitisu B i bolesti COVID-19 na engleskome jeziku pročitajte ovdje.
• Više informacija o kroničnom hepatitisu C i bolesti COVID-19 na engleskome jeziku pročitajte  ovdje.

Bolesti bubrega

Osobe s bolestima bubrega trebaju biti svjesne da su uslijed zaraze koronavirusom, baš kao i u slučaju gripe, izloženije ozbiljnijim simptomima bolesti i komplikacijama. COVID-19 može utjecati na funkciju bubrega, posebno ako se pacijent ne osjeća dobro, ako je dehidriran ili ako se bori sa sekundarnom infekcijom.

Više informacija o bolesti COVID-19 i bolestima bubrega pročitajte ovdje.

Preporuke udruge Kidney Health Australia potražite ovdje.

Liječenje od raka

Dok se bori s rakom, ljudski imunosni sustav općenito je slabiji i kako bi smanjili rizik od infekcije, bolesnici se trebaju, tijekom i poslije liječenja, držati mjera predostrožnosti te slijediti savjete svojih liječnika. Od presudne je važnosti da budu kod kuće koliko god je to potrebno i da izbjegavaju bilo kakva putovanja ili javni prijevoz. Imunosni sustav osoba koje se oporavljaju od transplantacija u sličnom je stanju.

Više informacija za oboljele od raka na engleskom jeziku potražite ovdje. 

---

Od svih se građana Australije očekuje da u svakom trenutku drže najmanje 1,5 metara razmaka između sebe i drugih ljudi. Provjerite ograničenja o najvećem dopuštenom broju osoba koje se smiju okupiti na jednom mjestu, a koja vrijede za vašu državu ili teritorij.

Testiranje na COVID-19 dostupno je na mnogim mjestima po cijeloj Australiji. Ako imate simptome prehlade ili gripe, dogovorite testiranje na COVID-19 tako što ćete nazvati svojeg liječnika opće prakse ili nacionalnu liniju za koronavirus na broj telefona 1800 020 080.

Aplikacija savezne vlade za praćenje širenja koronavirusa COVIDSafe dostupna je preko portala App Store ili Google Play.

SBS predano obavješćuje multikulturne australske zajednice o najnovijem razvoju situacije vezane uz COVID-19. Vijesti i informacije dostupne su na 63 jezika na sbs.com.au/coronavirus.