Vlada je povukla svoj kontroverzni zakon o dezinformacijama.
The Communications Legislation Amendment (Combating Misinformation and Disinformation) Bill - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o komunikacijama (borba protiv dezinformacija) iz 2024. prošao je Predstavnički dom u novembru, ali je povučen kasnije tog mjeseca.
„Na osnovu javnih izjava i razgovora sa senatorima, jasno je da ne postoji put za donošenje ovog prijedloga zakona u Senatu“, izjavila je ministrica komunikacija Michelle Rowland.
„Zakon se fokusirao na borbu protiv najozbiljnijih štetnih sadržaja na digitalnim platformama i sadržavao je ojačane zaštite za slobodu govora.“
Međutim, nekoliko senatora izrazilo je zabrinutost da bi zakon mogao negativno uticati na slobodu govora.
LISTEN TO
Možemo li se boriti protiv dezinformacija bez ugrožavanja naše slobode govora?
SBS English
06:20
Vlada je prvobitno iznijela zabrinutost zbog slobodnog protoka informacija u demokratskoj Australiji, posebno na digitalnim platformama, gdje se lako šire obmanjujuće ili lažne informacije koje mogu štetiti Australcima.
Zakon je nastojao da se bori protiv ovog problema 'osnažujući' pružaoce usluga digitalnih komunikacijskih platformi da odgovore i upravljaju rizikom od dezinformacija i lažnih informacija.
U izjavi kojom je priznala povlačenje zakona, ministrica Rowland je istaknula da „nijedna pojedinačna mjera nije savršeno rješenje“.
„Moramo nastaviti poboljšavati zaštitne mjere kako bismo osigurali da digitalne platforme nude bolju zaštitu za Australce“, rekla je ministrica.
'Bolji balans'
Dezinformacije i lažne informacije trenutno predstavljaju najveći globalni rizik, prema Svjetskom ekonomskom forumu (WEF).
Vlade širom svijeta implementiraju propise kako bi se borile protiv tih rizika.
Međutim, WEF je napomenuo da brzina i učinkovitost regulacije vjerojatno neće pratiti tempo razvoja.
Govoreći za SBS Examines, povjerenica za ljudska prava Lorraine Finlay izjavila je da regulacija mora postići pravi balans.
„Moramo potražiti bolji balans između slobode govora i sigurnosti na internetu, jer trebamo osigurati da online prostori budu sigurni prostori, a postizanje toga ne mora nužno ograničiti slobodu govora“, rekla je.
„Jedna od ključnih stvari koje trebamo učiniti je zaštititi demokratsku vitalnost, gdje smo u mogućnosti angažovati se s različitim idejama, različitim perspektivama i različitim gledištima na zaista civilizovan i konstruktivan način.
„U Australiji moramo pronaći taj balans između stvaranja sigurnih online prostora i zaštite slobode govora.“
Kako se drugačije vlade mogu nositi sa dezinformacijama?
Ika Trijsburg, istraživačica u Centru za gradove na Melbourne Univerzitetu, razvila je priručnik za borbu protiv problema dezinformacija na lokalnom nivou.
„Dezinformacije se manifestuju na lokalnom nivou“, izjavila je za SBS Examines.
„Lokalne vlasti su najpouzdaniji i najpristupačniji oblik vlasti... one su agilne, ukorijenjene u zajednici, dobre u saradnji i sve više odgovorne za rješavanje vrlo složenih društvenih problema“, rekla je gospođa Trijsburg.
Priručnik pruža strategiju u tri faze: prepoznavanje i rano otkrivanje, prevencija širenja, te razotkrivanje i oporavak.
Trijsburg i istraživački tim su otkrili da je nestranački pristup neophodan, jer dezinformacije rastu na podjelama.
LISTEN TO
What is misinformation and disinformation?
SBS Audio
04:35
Šta se dešava kada se uključi politika?
U objašnjenju zakona, pod podnaslovom „Implikacije na ljudska prava“, bila su upozorenje da bi zakonodavstvo moglo ograničiti pravo na privatnost i slobodu govora.
Mjere koje bi pružaoci usluga digitalnih komunikacijskih platformi mogli preduzeti, ako bi zakon bio donesen, mogle bi biti „previše oprezne“ u pogledu regulacije sadržaja, navodi se u dokumentu.
„Mogle bi imati zastrašujući učinak koji bi mogao opteretiti slobodu govora“, stoji u dokumentu.
Postoje li drugi putevi naprijed?
Kada je riječ o regulaciji dezinformacija i lažnih informacija, neki tvrde da odgovornost ne bi trebala pasti na vlade.
Komentator i zagovornik slobode govora Josh Szeps rekao je za SBS Examines da bi teret trebao biti prebačen na tehnološke kompanije.
On smatra da bi one trebale biti transparentnije.
„Bio bih agresivan u regulisanju otvorenosti i zahtijevao da imamo pristup istraživanjima o tome što društvene mreže rade, o vrstama sadržaja prema kojima nas algoritmi usmjeravaju, i koji uticaj to ima na kvalitetu govora koji cirkulira online“, rekao je gospodin Szeps.
„Mislim da je i to vjerovatno lakši problem za pronalaženje rješenja, nego širi kulturni problem o tome kako održati civilizaciju spojenu zajedno kada svaka osoba gleda svoj lično selektirani izvor svijeta.”
LISTEN TO
Do Australians have freedom of speech?
SBS English
03:31
Napomena urednika: Ovaj članak je ažuriran 3. decembra 2024. kako bi se razjasnili razlozi za povlačenje zakona.
