Key Points
- Sedmica nacionalnog pomirenja počinje 27. maja svake godine, kada se obilježava godišnjica prekretničkog referenduma iz 1967. godine.
- Ovogodišnja tema Sedmice nacionalnog pomirenja je 'Budi Glas za generacije'.
- Evo historijata koji stoji iza toga i zašto zagovornici kažu da je događaj 2023. posebno važan.
Sedmica nacionalnog pomirenja počela je širom zemlje, a zagovornici kažu da je ovogodišnji događaj posebno značajan zbog predstojećeg
Održavajući se svake godine od 27. maja do 3. juna, organizatori kažu da je misija 2023. ohrabriti "sve Australce da budu glas za pomirenje na opipljiv način u našim svakodnevnim životima - gdje živimo, radimo i družimo se".
Svake godine Sedmica nacionalnog pomirenja sadrži događaje u zajednici širom zemlje koji promovišu veću svijest i poštovanje kulture i historije prvih naroda, i ima za cilj jačanje odnosa između Aboridžina i ostrvljana tjesnaca Torres i neautohtonih Australaca.
Evo osvrta na historiju iza Sedmice i njenu relevantnost za današnji dan.
Šta je historijat iza Sedmice nacionalnog pomirenja?
1996. Vijeće za pomirenje Aboridžina pokrenulo je prvu Sedmicu nacionalnog pomirenja u Australiji.
Sedmicu sada nadgleda neprofitna organizacija Reconciliation Australia, a tema 2023. je: 'Budite Glas za generacije'.
Ona "poziva sve Australce da iskoriste svoju moć, svoje riječi i djela kako bi stvorili bolju, pravedniju Australiju za sve nas", navodi grupa.
Datum početka i kraja sedmice označavaju dvije prekretnice u pokretu pomirenja.
, Australija je zabilježila svoje najuspješnije "da" na referendumu. Više od 90 posto birača podržalo je promjenu dviju odredbi u Ustavu koje su smatrane diskriminatornim prema Aboridžinima i stanovnicima ostrva Tores.
To je omogućilo Aboridžinima i stanovnicima ostrva Torres da budu uključeni u nacionalno prebrojavanje stanovništva - Popis, ali je takođe označilo promjenu u stavovima.
3. juna 1992. Mer (Murray) i priznao da autohtoni Australci imaju pravo na zemlju, što je dovelo do Zakona o vlasništvu starosjedilačkog stanovništva 1993. godine.
Šest sudija u presudi većine odlučilo je da koncept terra nullius - na latinskom znači 'ničija zemlja' - nije trebao biti primijenjen na Australiju.
Sedmica nacionalnog pomirenja 2023. izaziva debatu o Voiceu
Organizatori društvenih događaja Sedmice nacionalnog pomirenja kažu da su ovogodišnji skupovi posebno značajni s obzirom na to planiran da se održi do kraja godine.
Ministrica za autohtono stanovništvo Australije Linda Burney rekla je u subotu da je 56 godina nakon referenduma iz 1967. važno zapamtiti podršku zajednice koja je dovela do velikog glasanja "za".
"It reminds us that this 'yes' did not happen on its own," she said during a speech marking the start of Reconciliation Week.
1950-ih i 1960-ih aktivisti su organizirali peticije i skrenuli pažnju na brojne primjere diskriminacije i segregacije širom zemlje.
Ministrica Burney je rekla da je ovogodišnji referendum o glasanju starosjedilačkog naroda u parlamentu nastavak tog posla.
"Ovaj referendum se odnosi na priznanje i slušanje. [To je] priznanje koje će priznati 65.000 godina kulture i zemlje od strane Aboridžina i otočana moreuza Torres," rekla je ona.
Glasnogovornica savezne koalicije za autohtone Australce, Jacinta Nampijinpa Price, rekla je da ostaje čvrsta u svom protivljenju Glasu, rekavši da ne vjeruje da će to postići rezultate na terenu, posebno za udaljene starosjedilačke zajednice.
"Ovaj prijedlog je opasan. Rizičan je. Donosi podjele i neće poboljšati život nijedne osobe koja živi u nepovoljnom položaju", rekla je senatorica Price u subotu.
Preživjeli Ukradenih Generacija - Scott Wilson bio je dijete 1967. godine, ali je rekao da se još uvijek sjeća uticaja referenduma - i pozvao Australce da podrže Glas.
Ono čega se sjećam, kao dijete kada sam odrastao u Darwinu, bilo je da bi u određeno doba noći svi naši ljudi bili zatvoreni na imanju jer im nije bilo dozvoljeno da izađu. Nakon referenduma 1967, to je prestalo", rekao je g. Wilson.
Osvrnuo se i na drugu prekretnicu pokreta pomirenja, na 2000, šetnji u kojoj je učestvovalo stotine hiljada Australaca.
"Bio sam tamo kada je 200.000 Australaca prešetalo preko mosta Harbour Bridge u Sidneju - i to je bilo uzbudljivo.
2023. je još jedno uzbudljivo putovanje za nas; i radujemo se uspješnom referendumu kasnije ove godine", rekao je g. Wilson.
Vrijeme da 'sjednemo i samo razmislimo'
Shane James sa Instituta Wollotuka na Univerzitetu Newcastle jedan je od organizatora događaja Sedmice pomirenja koji promoviše znanje starosjedilaca kao resurs za suočavanje s izazovima životne sredine poput klimatskih promjena.
Festival Rising from the Embers počeo je prije tri godine nakon razornih požara, a ove godine ovaj događaj ohrabruje više ljudi da usvoje otvoreni način razmišljanja i saznaju više o mudrosti sadržanoj u 65.000 godina starosjedilačke kulture.
"Dobro je doba godine za nas da sjednemo tamo i samo razmišljamo. Kada je u pitanju obrazovanje - umjesto da vam se samo daju odgovori, idite se obrazujte o našoj kulturi i razgovarajte s našim starješinama", rekao je gospodin James.
CEO of Reconciliation Australia Karen Mundine (right) addresses Stolen Generations survivors and advocates on the first day of Reconciliation Week. Source: Twitter / Reconciliation Australia
Suorganizatorica Diana Eades rekla je da je posjećenost porasla u posljednjih 13 godina.
"To je najveći događaj u ovom regionu za pomirenje. I zaista ono što smo govorili, posebno ove godine više nego ikada, da je vrijeme da ne-aboridžini vrlo javno stanu uz Aboridžine i kažu da mi stojimo za pravdu, jednakost, poštovanje. I mi se protivimo rasizmu i zastrašivanju", rekla je ona.
Preživjeli, potomci i pristalice Ukradenih generacija okupili su se u subotu u Kraljevskoj botaničkoj bašti u Sidneju kako bi prepoznali snagu i otpornost zajednice.
Tetka Lorraine Darcy Peeters oteta je od svoje porodice 1943. godine i poslata u Kuću za obuku aboridžinskih djevojaka Cootamundra u Novom Južnom Walesu kako bi se obučila za kućnu sluškinju za neautohtone porodice.
"14 godina sam učila drugu kulturu i prisiljavala sam se da zaboravim svoju", rekla je za SBS News, dodajući da je događaj Botanic Gardens o izlječenju.
„Nije vam bilo dozvoljeno da govorite jezik, pa čak ni da pričate o kulturi... De-programiranje od toga je ogromno putovanje za mnoge ljude.
"Ovdje smo da stojimo na svom terenu. Ovo je priča o Australiji. Molimo vas da je prihvatite. Mi (preživjeli) ne idemo nigdje. Priča se sada prenosi na moje praunuke."
Čitaoci Prvih Naroda koji traže podršku za mentalno zdravlje mogu kontaktirati hitnu liniju za kriznu podršku .
