Da li ste odsutni ili se mučite s pravopisom nakon COVID-a?

Problemi s pamćenjem, koncentracijom i spavanjem uobičajeni su simptomi dugotrajnog COVID-a koji se obično javljaju u periodu od tri mjeseca od zaraze koronavirusom.

Tired businesswoman with head in hand sitting at computer desk in office

Credit: Maskot/Getty Images

Ističemo
  • Stručnjaci kažu da je COVID zamagljenje mozga uobičajeno kod ljudi koji dugo boluju od COVID-a
  • Ovo stanje je obično privremeno i prolazi samo od sebe
  • Posavjetujte se sa svojim porodičnim ljekarom, ako takvo stanje potraje duže od osam sedmica
  • Stručnjaci kažu da bi vježbanje i bavljenje kognitivnim aktivnostima poput rješavanja zagonetki i igranja video igrica mogli pomoći u bržem oporavku
Menadžerica projekta iz Sydneya Dianne Watts zaboravila je pravopisna pravila kod nekoliko riječi i nije se mogla sjetiti nekih poslovnih procesa nakon što se vratila na posao nakon COVID-a.



„Trebao mi je neko da sjedi sa mnom i ponovo me vodi kroz procese“, kaže gospođa Watts za SBS.



Gospođa Watts se zarazila koronavirusom u junu i vjeruje da je možda razvila dugi COVID koji se obično javlja u periodu nakon tri mjeseca od infekcije.
Zdravstvo Novog Južnog Walesa kaže da ne postoji test za dugi COVID. Međutim, postavljanje dijagnoze znači da liječnici moraju isključiti druga stanja sa sličnim simptomima.



Uobičajena dugotrajna COVID ili post COVID stanja uključuju zamagljenje mozga, pamćenje, koncentraciju, probleme sa spavanjem, poteškoće u govoru, depresiju ili anksioznost i umor.



Ostala stanja su nedostatak daha ili otežano disanje, uporan kašalj, bol u grudima, bolovi u mišićima, gubitak mirisa ili ukusa i groznica.



Ovdje pronađite kliniku za dugotrajni COVID:

Šta je COVID zamagljenje?

"COVID magla" nije medicinski termin, ali se generalno koristi za opisivanje kognitivnih problema, kao što su teškoće s razmišljanjem, koncentracijom i pamćenjem nakon infekcije COVID-om.



Ministarstvo zdravlja i brige o starima nema statističke podatke o slučajevima COVID magle u Australiji.



Ali prema vanrednom profesoru i direktoru klinike za dugotrajni COVID-19 u bolnici St Vincent's u Sydneyju Stevenu Fauxu, to je uobičajeno među ljudima koji dugo boluju od COVID-a.
Oko 10 do 25 posto pacijenata koji dođu u kliniku prijavljuju COVID zamagljenje. Taj broj je i veći ako ispitujemo pacijenta o kognitivnim teškoćama.

Dijagnoza COVID zamagljenja

Liječnik-naučnik i akademski neurolog sa sjedištem u Sydneyu dr Sonu Bhaskar kaže da dijagnosticiranje COVID magle može biti izazov, jer je to "iskustvo pojedinca da se osjeća nejasno ili ima poteškoća s koncentracijom nakon oporavka od COVID-19".



"Neki od preživjelih od COVID-19 mogu imati dugotrajne neurološke i kognitivne probleme", kaže dr. Bhaskar.



Profesor Faux kaže da se dijagnosticiranje COVID zamagljenja ne može ograničiti na jedan faktor jer anksioznost i umor također utiču na kognitivno razmišljanje.



"Moramo pogledati kontekst kada se bavimo COVID zamagljenjem ", kaže on.



Profesor Faux vjeruje da su ljudi na visokozahtjevnim poslovima, kao što su pravni i zdravstveni sektori, i oni koji moraju integrisati mnogo informacija, više pogođeni ovim stanjem.



"COVID zamagljenje se može smatrati ozbiljnim stanjem za one profesije gdje se manji gubitak koncentracije ne može tolerisati."

Šta učiniti ako imate COVID zamagljenje?

U većini slučajeva, COVID zamagljenje je privremeno i nestaje sama od sebe.



"Prvo, nemojte paničariti. Malo je vjerovatno da će to biti trajno. Dajte sebi vremena", uvjerava prof. Faux.



Rješavanje povezanih problema kao što su anksioznost ili depresija može pomoći u poboljšanju COVID zamagljenja.



Prof. Faux savjetuje ljudima da razgovaraju sa svojim ljekarom ili ljekarom opšte prakse ako i dalje imaju simptome osam sedmica nakon infekcije.
Većina ljudi to može riješiti kod kuće tako što će lagano šetati. Ali nemojte previše vježbati. Samo usporite i radite neke lagane vježbe.
Dr Bhaskar dodaje da bi bavljenje zadacima koji uključuju kognitivne aktivnosti poput igranja video igrica također moglo pomoći.



Gospođa Watts nije posjetila liječnika porodične medicine zbog zamagljenja mozga, ali je pratila simptome kako bi se uvjerila da se poboljšava.



„Polako sam se vratila da budem aktivna u okviru svojih granica i uvek sam dobro jela“, kaže ona.



„Onda, četiri nedelje nakon infekcije, magla u mozgu se iznenada razbistrila“, priseća se gospođa Vots.
Young businessman holding his head and pondering
Experts believe people high-demanding jobs could be more affected by COVID fog. Credit: Hinterhaus Productions/Getty Images

Neophodna su dalja istraživanja

Potrebno je više istraživanja kako bi se izmjerio precizan uticaj COVID-19 na različite tjelesne sisteme, uključujući i neurološki sistem.

Ali nedavna studija objavljena u časopisu sugeriše da se neki ljudi i dalje suočavaju s većim rizicima od neuroloških i psihijatrijskih stanja, uključujući zamagljenje mozga, demenciju i psihozu, čak i dvije godine nakon infekcije COVID-19.

Dalje, istraživanje predvođeno univerzitetom La Trobe i objavljeno u pokazalo je da su neurološki simptomi uočeni nakon COVID infekcija bili slični onima uočenim kod Alchajmerove bolesti i demencije.

Vodeći istraživač dr. Nick Reynolds, međutim, kaže za SBS da bi lijekovi razvijeni za liječenje Alchajmerove bolesti i demencije mogli biti prenamijenjeni za liječenje neuroloških simptoma nakon COVID infekcija u budućnosti.


Share
Published 29 September 2022 10:23am
Updated 29 September 2022 10:36am
By Yumi Oba, Aisa Hadziahmetovic
Source: SBS


Share this with family and friends